Na koji iznos se zaračunava PDV prilikom isporuke na kojoj se primjenjuju veleprodajne cijene?

Pitanje

U praksi često zaprimamo razne upite korisnika vezano za način izračuna iznosa PDV-a na isporuke dobara i usluga, pa ćemo u ovom članku na jednostavnom primjeru razjasniti najčešću dilemu, te podsjetiti na određene definicije iz Zakona i Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.

Primjer upita korisnika glasi:

Na veleprodajni dokument na kojem se primjenjuju veleprodajne cijene (tip cijene na dokumentu postavljen je na "Veleprodajna") dodali smo proizvod čija je cijena bez PDV-a 2,70 eura, na proizvod se obračunava PDV po stopi od 5%.

• Ukoliko na stavku postavimo količinu 1, podatak o ukupnom iznosu s porezom na samoj stavci je ispravan, odnosno isti iznosi 2,84 eura (do kojih dođemo na sljedeći način: 2,70 x 1,05 = 2,835, zaokruženo na dvije decimale, to je 2,84).
• Ukoliko na stavku postavimo količinu 2, podatak o ukupnom iznosu s porezom na samoj stavci nije ispravan jer iznosi 5,67 eura, a trebao bi biti 5,68 eura (jer je 2,84 eura/komad x 2 komada = 5,68 eura).

Odgovor

Pitanje koje je postavljeno zasniva se na pogrešnom pristupu načinu zaračunavanja PDV-a.

PDV se plaća na poreznu osnovicu, a osnovica PDV-a, prema članku 33. Zakona, je naknada za isporučena dobra ili obavljene usluge. Dakle, PDV se zaračunava na ukupnu poreznu osnovicu, a ne na cijenu za svaku jedinicu proizvoda.

Radi jednostavnijeg prikaza, uzmimo za primjer da se vrši isporuka 1000 komada proizvoda iz prethodno navedenog primjera. Proizvod ima veleprodajnu cijenu (cijenu bez poreza) 2,70 eura, te se na njega zaračunava PDV po stopi od 5%. Kada bi se pristupalo na način kako je korisnik u navedenom pitanju očekivao, ukupan iznos računa s porezom bio bi 2.840,00 eura. No, prema Zakonu, osnovica PDV-a iznosi 2.700,00 eura (2,70 eura/komad x 1000 komada). Kada se na tu osnovicu zaračuna PDV (po stopi od 5%), dobije se ukupan iznos s PDV-om od 2.835,00 eura, što je ispravan iznos s porezom.

Možete ovu problematiku sagledati i u sljedećem primjeru, još drastičnijem primjeru. Trgovac u asortimanu ima proizvod za koji naknada (cijena bez poreza) iznosi 0,01 euro. Na proizvod se zaračunava PDV po stopi od 25%, te trgovac isporučuje 10.000 komada proizvoda. Ukoliko bi se koristi pristup za koji smo prethodno naveli da je pogrešan, korisnik bi kao cijenu s porezom za jedinicu proizvoda imao također 0,01 eura, jer ako na cijenu za jedinicu proizvoda zaračunamo PDV, on je toliko mali da bi cijena s PDV-om iznosila također 0,01 eura (0,01 x 1,25 = 0,0125, što zaokruženo na dvije decimale opet iznosi 0,01 eura). Ako po toj cijeni s porezom isporučimo 10.000 komada, dobije se iznos s porezom od 100 eura. Dakle, na ovaj način korisnik uopće ne bi obračunao PDV na isporuku, koliko god komada isporučio. Ispravan pristup je zaračunati PDV na ukupnu naknadnu za isporuku koja u ovom slučaju iznosi 0,01 eura/komad x 10.000 komada, odnosno 100,00 eura. Pa je prema tome iznos s porezom 125,00 eura.

U slučaju kada se radi o maloprodajnim cijenama, tj. cijenama u kojima je već zaračunat PDV, do iznose poreza dolazi putem preračunane porezne stope.

Budući se maloprodajne cijene u pravilu trebaju definirati na dvije decimale, maloprodajna cijena artikla iz primjera korisnika ne može biti 2,835 eura/komad, pa pretpostavimo da je korisnik zaokružio maloprodajnu cijenu na više, odnosno na 2,84 eura/komad. Takva maloprodajna cijena (naknada) u sebi sadrži zaračunati PDV, a do iznosa PDV-a dolazi se putem preračunane stope, koja za PDV od 5% iznosi 4,7619%. Pa bi tako iznos PDV-a bio 2.840,00 eura x 0,047619, odnosno 135,24 eura, te bi osnovica PDV-a bila 2.704,76 eura. Uočite da se ovdje osnovica razlikuje za 4,76 eura u odnosu na osnovicu u slučaju kada je polazna točka za izračun veleprodajna cijena (cijena bez poreza), no to je sasvim očekivano, budući da maloprodajna cijena mora biti izražena na dvije decimale.